Davidovski
Trajko (1998.):
"Razlike između muškaraca i žena u ličnosti i roditeljskom funkcionisanju
u situacijama razvoda braka i poveravanja dece", "Differeces
between the men and the women in peronslity and in parental functioning
in divorce and "giving child" situation", Rezimei sa
46. Sabora psihologa, str. 77-78, Beograd ...
Dimitrijević Mirjana, Pavković Bojana, Ćirkovski Denise i Kladarin Ljiljana
(1988.):
"Psihololške polne razlike u stavovima o društvenom statusu polova",
"Psychological sex differences in attitudes toward social status
of the sexes", Rezimei radova IX kongresa psihologa Jugoslavije,
str 92.,
Beograd ...
Drakulić-Ilić Slavenka (1979):
Spolni odgoj i seksizam. Gender education and sexism. u: Žena-
znanstveni časopis za društvena i kulturna pitanja o mjestu i ulozi žene
i porodice u društvu, 6: 65-72. Zagreb. ...
Drašković Branka (1991):
"Stavovi mladih prema braku i ravnopravnosti budućih supružnika",
"Youngs attitudes about marriage and equality in marriage",
Diplomski rad br. 2048 (Socijalna psihologija), Filozofski fakultet, Beograd,
Odeljenje za psihologiju, 61 str. ...
- Davidovski
Trajko (1998.): "Razlike izmedju muškaraca i žena u ličnosti
i roditeljskom funkcionisanju u situacijama razvoda braka i poveravanja
dece", "Differeces between the men and the women in
peronslity and in parental functioning in divorce and "giving child"
situation", Rezimei sa 46. Sabora psihologa, str. 77-78, Beograd
Istraživanje roditeljske sposobnosti (Davidovski, 1991.) pokazalo je da žene koje su u razvodu manifestuju veću ekspresivnost od muškaraca i da imaju niži skor na dimenzijama konflikt i spoljašnji lokus kontrole. Takodje pokazuju niži stepen konformizma, bolju kontrolu unutrašnje napetosti, ulažu mnogo više strpljenja i takta u odnosu sa decom i mnogo su više zabrinute za decu. Ovo kao da upućuje na hipotezu da su žene bolje "opremljene" za prevladavanje krize. Na sličan zaključak upućuju podaci dobijeni u Šapcu, da se žene izbeglice bolje snalaze od muškaraca, da su borbenije, da su brže našle posao, da su uspostavile bolje i češće odnose sa školom nego njihovi bračni partneri i da su se realnije postavile u početnoj fazi prilagodjavanja na nove uslove i okolnosti. Jedno savremeno istraživanje preferencije, životnih stilova (Davidovski, 1998.)pokazuje da se oko 80% žena svrstava u pet životnih situacija, a isti procenat muškaraca u svega dva životna stila, što možda govori o većoj fleksibilnosti žena. Može se zaključiti da u životnoj krizi izazvanoj razvodom žene, bar u početnoj fazi, pokazuju svrsishodnije ponašanje, a moguće je da je slično i u situacijama ostalih akcidentnih kriza.
J.M. (nazad)
- Dimitrijević
Mirjana, Pavković Bojana, Ćirkovski Denise i Kladarin Ljiljana (1988.):
"Psihololške polne razlike u stavovima o društvenom statusu
polova", "Psychological sex differences in attitudes
toward social status of the sexes", Rezimei radova IX kongresa
psihologa Jugoslavije, str 92., Beograd
U okviru rada prikazani su nalazi, bazirani na empirijskom istraživanju, koji se odnose na polne razlike u stavovima u savremenom društvu, uzimajući u obzir sve specifičnosti našeg istorijskog i društveno-političkog razvoja, kao i zaoštravanje mnogobrojnih problema u sadašnjoj situaciji. Uzorkom je obuhvaćen podjednak broj muškaraca i žena od 16 do 65 godina starosti svih kvalifikacionih struktura, njih ukupno 1550. Rezultati ukazuju na postojanje značajnih polnih razlika, kako u prihvatanju opšteg stava demokratičnosti, tako i u sagledavanju osobina, mogućnosti i statusa muškaraca i žena. Rezultati se takodje prikazuju u svetlu različitih starosnih i kvalifikacionih struktura muškaraca i žena.
J.M. (nazad)
- Drakulić-Ilić
Slavenka (1979): Spolni odgoj i seksizam. Gender education
and sexism. u: : Žena- znanstveni časopis za društvena i kulturna
pitanja o mjestu i ulozi žene i porodice u društvu, 6: 65-72. Zagreb.
U radu se kritički analizira priručnik "Spolni odgoj" (Školska kniga, 1972), namenjen nastavnicima za sprovodjenje nastave seksualnog vaspitanja. Autor ukazuje da je priručnik sastavljen u tradiciji puritanskog morala čija je temeljna postavka verovanje da je prokreacija gotovo jedina funkcija ljudske polnosti. Pored ovoga, autor kritikuje i diskriminaciju po polu koja je u priručniku jasno prepoznatljiva. Tako se npr. kao osobine muškaraca navode: pokretnost, dinamičnost, preduzimljivost, apstraktno mišljenje, a kao osobine žena: konzervativnost, miroljubivost, koketnost, konkretno mišljenje. Pri tom se navedene osobine prikazju kao da su generalno važeće za sve muškarce, odnosno žene kao i da su biološki uslovljene.
(I.S.) (nazad)
- Drašković
Branka (1991): "Stavovi mladih prema braku i ravnopravnosti
budućih supružnika", "Youngs attitudes about marriage
and equality in marriage", Diplomski rad, Filozofski fakultet,
Beograd, Odeljenje za psihologiju, 61 str.
Centralna tema ovog diplomskog rada ssu stavovi mladih prema braku - mišljenja srednjoškolaca i studenata o braku kao instituciji, razvodu braka, vanbračnoj zajednici i ravnopravnosti budućih supružnika. Da li ove dve grupe različitog uzrasta i iz različitih socio-kulturniih sredina smatraju da se treba zalagati za brak kao instituciju, ili takav oblik braka tumače preživelim i zalažu se za modernije oblike, tj. Za vanbračnu zajednicu kao mgućnost.
Cilj ovog istraživanja je bio utvrdjivanje stavova prema braku s obzirom na pol, uzrast, socio-kulturnu sredinu (mesto življenja selo-grad), obrazovanje roditelja ispitanika, da li je prordica iz koje potiče potpuna ili nepotpuna s obzirom na modernizam-tradicionalizam kao ideološku dimenziju.
Ovo istraživanje je sistemsko, neeksperimentalno, terensko. Za potrebe istraživanja konstruisan je upitnik kojim je trebalo dobiti podatke.
Uzorak je činilo 195 ispitanika (49 srednjoškolaca sa sela, 50 srednjoškolaca iz grada, 43 studenata sa sela, 53 iz grada; pol je ravnomerno zastupljen).
Osnovni rezultat je da tradicionalan stav prema braku koji karakteriše isključivost u zalaganju za brak kao jedini mogući okvir života pojedinca i kao društvenu obavezu je više stav starijih ispitanika iz studentske populacije. Ispitanici muške poppulacije su moderniji kada je u pitanju oblik zajednice u kojoj će živeti, ali su tradicionalniji kada je u pitanju ravnopravnost supružnika. Interesantno je da su ispitanici sa sela imali moderniji stav prema braku od onih iz grada.
Kod mladih je dakle prisutan sukob starih i novih shvatanja, pristuran je "korak" od tradicionalnog ka modernom kada je u pitanju stav prema braku i ravnopravnosti bračnih supružnika što je verovatno produkt tradicionalnih i savremenih uticaja tokom vaspitanja i obrazovanja, pri čemu su obe vrste ovih uticaja imale svoj efekat donekle ublažen suprotnim.
N.R. (nazad)